Dubrovčani su Srbi - Stranica 6

  Luko Zore - "Dubrovčani su Srbi"

gdje god ih je, štokavci, eto prve harakteristike srpstva u Dubrovniku, i Dubrovčani su po tome Srbi.

A ima li i Hrvatà štokavaca? To je kazao i Daničić¹) ma da nije lako oborit tvrdu Miklošićevu teoriju, kojom je ograničio Hrvate na same čakavce. Za ovo bi trebalo da Hrvati viču prvo na svoje ljude, koji su istoga Miklošićeva mnijenja. N. p. Stanko Vraz²) kaže: „Po (pravu) jeziku to dakle ide ime (hrvatsko) jedino Hrvate čakavce, tj. onu granu južno-slavensku, što treba u svom govoru ča m. šta ili kaj, a ti Hrvati stanuju od starina u Primorju, po većoj strani primorskih varoših, Zadarskom okružju, i po otocih primorskih i Dalmatinskih”. - N. Nodilo veli³): „Srbi zar štokavci, a Hrvati čakavci." -- Vežić:⁴) “Hrvati, kako rekoh, uvedoše i sami jezik štokavski, akoprem im je od svagdanjega domaćega govora, dosti daleko”. - A napokon poredi što kažu A. Tkalčević⁵), i Iv. Kukulević⁶), pa i drugi, megju kojima Ljudevit Gaj,⁷) pa ćeš uvidjet, da veći dio rečenijeh pisaca izjavili su svoje mišljenje prije Miklošića, koji je naučno obradio tu misao. No ipak Daničić govori da ima štokavaca Hrvata i osniva svoju teoriju na tome, što ima naroda, koji, štokavski govoreć, kaže da je Hrvat.⁸) O tome će presuditi s vremenom zdrava kritika. No kad se osvrnemo i na to, da je još prijeporno pitanje, koji je bio govor Srbâ i Hrvata, dok su još bili u zajednici, i koji je dijalekat (ča ili što) stariji⁹), nije čudo, pošto su Srbi i Hrvati dva slovenska najbliža plemena, da je nastala zbrka u vijestima o njima bilo kod stranijeh bilo kod domaćijeh pisaca. Jagić spominje njekoliko književnika iz 18. vijeka, koji su pisali štokavski, a jezik su svoj zvali hrvatskijem;¹⁰) a naprotiv na

¹) Dioba slovenskih jezika (iz lekcija prof. Velike škole u Biogradu, d.ra Gj. Daničića), v. Vidov dan 1874 g. br. 192 i 193.

²) Kolo, III. (1843) obr. 13.

³) Rad CI (1890) obr. 58.

⁴) Neven 1855, obr. 190.

⁵) Danica 1847, obr. 203.

⁶) Arhiv IX, 318.

⁷) Danica (Hrvatska, Slavonska, Dalmatinska) 1846. g. br. 31, obr. 124.

⁸) Ko zna da nijesu u ovome pobrkani pojmovi politički i etnografski !?

⁹)Za jedno smo samo na čistu, a to je, da je akćenat čakavski najstariji,

¹⁰) Književnik I.