четвртак, 29. август 2019.

Dubrovčani su Srbi - Stranica 18

  Luko Zore - "Dubrovčani su Srbi"


имену” već dosta puta spomenutu, jer u njoj ima dosta toga na uhar istini.
Da je sve to tvrgje, uzgred ćemo spomenuti našega glasovitoga Dubrovčanina Anselma Banduri, koji g. 1711. u Parizu u svom djelu “Imperium Orientale” ¹) riječi Porfirogenitove o Konavlima(rečenica napisana grčkim slovima op. pobori.com) prevodi Serblorum idiomate. Ako ti to nije dosta, eto ti još mnogobrojnijeh dokaza srpstvu naše okolice u srpskijem spomenicima Miklošića, M. Pucića i Jirečka.
No kad smo nad Konavlima, na ino nam se ne može, a da nešto na osob ne rečemo o tom čisto srpskom kraju, a uz to i o ostaloj dubrovačkoj okolici, pa mahom o cijeloj oblasti stare dubrovačke republike.

Po istoriji, koja svijetli kao zublja u pomrčini, Dubrovnik nešto na dar nešto kupnjom steče svoju okolicu od srpskijeh vladara, koji su mu bili u zalegju. To se ne da poreći, jer su dokumenti, hvala Bogu, svakomu na ogled. Ne da se poreći ni to, da ta okolica pripadaše istočnoj crkvi²), a tragovi su nam ostali i do današnjega dana. Za Ston i Rât,³) poslije poklona ili kupnje, zna se dokumentima na ruci, da je Dubrovnik davao godišnji novčani prilog kalugjerima srpskijem, koji su se iz Stona iselili i povukli na Svetu Goru. U Ratu i Stonu sačuvali su se pak i lapidarni dokazi, koje ovdje izostavljamo, jer “Dubrovnik” nije za to podesan, pak pučka priča, koja još spominje starovjerce; onda imena brdà, dolina, mjesta, porodica i ost.; za tijem običaji i nošnja srpska. Istina ovu potonju mnogi su muškarci pometli, jer su mahom svi pomorci, ali ženskadija je sačuvala prilično narodnu srpsku nošnju. Imamo mnoštvo povelja, koje su do nas doprle⁴); takogjer veliki broj



¹) (I-II.). Tu je Banduri naštampao s popravkama i knjigu Konst. Porfirogenita „de administrando imperio” s komentarom „animadversiones in Constantini Porphyrogeniti II. de thematibus et de administrando imperio “.

²) Poredi 0. Mattei (Zibaldone) na obr. 339.

³) Rát = punta; sporedna je forma toj riječi Rt, i od ove potječe ime stanovniká poluotoka (talij. Penisola di Sabbioncello): Rrćanin i Rrćanka.


⁴) V. Miklošić i Pucić.








Нема коментара:

Постави коментар