Dubrovčani su Srbi - Stranica 14

  Luko Zore - "Dubrovčani su Srbi"

nom, biva vjerom srpskom, te su se sljedbenici te vjere nazivali Srbi za razliku od katolika, koji su se ponajviše zvali Latini.¹) Nije čuda dakle, da se i koji bokeljski pisac, ne moguć se zvati Srbinom, naslonio na bajku Dukljaninova ljetopisa, i nazvao se Hrvatom. A da je to baš tako, dokazuje omaška našega čuvenoga pučkog pjesnika Andrije Kačića, koji sve zemlje od Trebinja do Drača zove „krajine hrvatske“, a Boku Kotorsku “diku od Hrvata”²). To je pogreška, koja je potekla iz onakvijeh basana kao što su popa Dukljanina. Treba imat na umu same Kačićeve riječi: „Različiti pisci različito kažu, a kako oni pisaše, onako ti ja pridajem”. Kad bi se na Andriju Kačića gledalo kao na historika, onda bi bilo istinito ono, što o njemu kaže Iv. Kukuljević: „Bunca vriedni naš Kačić.³)

Eto na što dovodi izrabljivat glasovito ime, kako je Kačićevo, u stranačke svrhe, ne osvrćući se na rodoljublje starca Milovana, koji je i srpsko ime smatrao svojim, jer je kazao: „Smederevo, srpsko stolno misto, gdi stari naši kralji i bani pribivaše“.⁴)

Hoćete li čut i dalje? Čujte dakle. - Što da sudimo o knjižici, koja gradi Hrvatstvo Dubrovčana na poznatoj izjavi Dubrovčanina Gundulića, sina pjesnikova, koji je bio pukovnik u vojsci Leopolda I., i koji se ponudio g. 1670. franceskomu poslaniku na Bečkomu Dvoru, vitezu de Gremoville-u, da će poći, ako poslanik želi, u svoju zemlju, biva u Dubrovnik, da ondje sakupi 3000 Hrvata i Arbanasâ za službu franceskoga kralja?!⁵) - Da je anonimni pisac trijezno stvar razmislio, bio bi odista zastao na tomu, da se ta Gundulićeva vojska imala sastojati ne samo od Hrvatâ nego i od Arbanas. Odakle opet

  

¹) V. knjižicu „Dubrovčani jesu li Hrvati pa obr. 29.

²) V. Razgovor 1889 obr. 408.

³) V. Putne uspomene 1873, obr. 64 - Poredi i: О српском имену, написао В. Ђ у Биограду  1900, обр. 40, опаска 4.

⁴) V. Korabljica 1782, obr. 432 kod 1438 god.

⁵) V. rečenu knjižicu anonimnog pisca na obr. 39, i v. Bogišić: Acta conjurationem Petri a Zrinio et Francisci de Frankopan nec non Francisci Nadasdy illustrantia. (Izdanje Jugosl. Akad. 1888 na obr. 205). - Tekst franceski glasi: ,,d'aller lever en son pays, qui est Raguse, un regiment de trois milles Cravates et Albanois pour le service de Votre Majesté“.