Dubrovčani su Srbi - Stranica 21

  Luko Zore - "Dubrovčani su Srbi"

od 500 iperperâ, a bosanskomu banu bilo je obećano 600 iperperâ na godinu.¹)

IV. „Samostan sv. Nikole u Stonu bješe kalugjerâ šizmatičkijeh, ali u propovijedanju otaca Ivana iz Anglije i Andrije iz Sardinije obrati se grad na vjeru sa svijem poluotokom, bi predan ocima Male Braće od presvijetle dubrovačke gospode. g. 1349. ²)

V. „Najznatniji korak oni (Dubrovčani) učiniše g. 1333. kupnjom poluotoka Pelješca od Srbâ.³)

Iz ovijeh dokumenata o Stonu i Ratu bistro je, da poluotok Pelješac bješe prije dubrovačke kupnje pravoslavne vjere, a po jeziku, običajima, nošnji i ost. srpske narodnosti, kao što je i danas.

Ovaki se spomenici mogu navesti i za ostale česti stare dubrovačke republike, za Kraj (Zaton, Orašac, Trsteno, Slano i ost.), za otočje dubrovačko, za Gruž ⁴) i Rijeku, za Župu Žrnovnicu, ⁵) za Cavtat i Konavle; ali to bi nas daleko odvelo i protegli bi ovom radnjom bez potrebe. ⁶) No ne će bit na odmet, da ovdje iznesemo tragove stare vjere, koje svak i danas može opaziti, u Konavlima, tom ubavom našem kraju, koji, jer udaljeniji od grada i u dodiru s Hercegovinom, uzdržao je čišće svoje srpsko narodno obilježje.

Da jedan kraj hrišćanski postane kršćanskijem i obratno, za srednji vijek to je bilo lakše nego bi bilo sad, jer te dvije ispovijedi onda nije dijelilo drugo nego obred; a pošto je Dubrovnik na ovoj obali bio straža katoličanstva, svi krajevi dubrovačke oblasti malo se po malo polatiniše.

¹) Iz „Chronica Ragusina lunii Resti", izdanje Jugosl. Akademije. Zagabriae 1893. obr. 124-125.

²) Iz rukopisne knjige Marka Marinovića u knjižnici g. Vice Adamovića.

³) Dr. M. Hoernes, Dinarische Wanderungen, Wien 1888, obr. 172.

⁴) V. radnju g. V. Adamovića o Gružu i Lapadu u periodičnom „Братству", Београд 1902.

⁵) V. Lanjski koledar ,,Dubrovnik“, biva za god. 1902, radnju g. V. Adamovića.

⁶) Ko se ipak hoće osvjedočit tanko po tanko o svemu, neka potraži „Spomenike srpske“  M. Pucića, i “Monumenta Serbica“ Miklošića, i tu će naći passim potvrde. Osim toga neka otvori O. Mattei (Zibaldone) na obr. 339 i 677, pa će se uvjeriti, da svi krajevi stare dubrovačke republike bili su stare ruke.