Dubrovčani su Srbi - Stranica 22

  Luko Zore - "Dubrovčani su Srbi"

Najprije, Konavljani zovu hrišćane da su stare ruke ¹) to pučki znači staroga obreda, i po tome oni same sebe ocjenjuju da su nove ruke. I jedini taj dokaz bio bi dovoljan da svakoga u tome pitanju smiri. Za taj isti razlog Konavljani opće zovu naše Vodokršte (Bogojavljenje) Stari Božić, pa i tad mnogi u Konavlima nalažu badnjake, kao i na latinski badnji dan. No hajdemo dalje.

Konavljani naučni u staro doba imati popove oženjene, kao eno ti po istočnom obredu, i ženu im nazivati popadijom, nijesu prestali ni kasnije, a ni danas, majku popovu, sestru, rodicu, pa i službenicu nazivati popadijom.²)

A gdje su krštena imena Jovo, Vuko, Nikac, Vukac, Gjukan i ost., koja se i danas nadijevaju? Ne pokazuje li i to Konavljane čiste Srbe i nekadašnje starovjerce? A i uklin anateman ga bilo, i ako izopačeno izgovoreno, jer tugja grčka riječ, otkriva bizantinski uticaj i staru vjeru.

A gdje su stari srpski natpisi na grobovima u Popovićima, na Vignjima, u Lovornu, na Brotnjicama³) i drugovdje?

Ali ono što je pravo živo srpsko obilježje, to je krsno ime te je, hvala Bogu, i danas u pravomu jeku po svima Konavlima. Krsna imena Nikolj dan, Miholj dan⁴), Lučin dan, Srgjev dan, Mitrov dan i ost. ostala su kao i prije, jer i u latinskoj crkvi ima tijeh svetaca; ali ono što je po obredu trebalo promijenit, zamijenilo se, kao np. krsno ime Pokrov (zaštita Bogorodičina) prestalo je, a nastalo Rozarije (Gospa od Rozarija). ⁵)

¹) Koliko ima pouke u ovijem riječima za one te siju razdor u puku svakijem nepristojnijem nazivima na braću istog jezika i naroda, navrćući tako mržnju megjusobnu u puku! Vlasi, vlašadija, kudrovi, do pô plitice, obični su komplimenti i to kršćanska ljubav svome iskrnjemu, a suviše i sunarodniku iskazuje.

²) I selo Popovići, postalo od potomaka nekakva pops, bilo bi dok su da su bili negda stare ruke.

³) V. srpski stećak na Brotnjicama u Konavlima, iznesen u književnom listu „Srđu" g. 1902. br. 17.

⁴) Zovu ga Konavljani i Arandio (Arhangjeo) kao i pravoslavni.

⁵) Kako se ovo mijenjalo, vadimo dokaz iz Zibalduna. O. Mattei na § 34. obr. 677, i prevodimo: “Stanovnici Brsečina, zaseoka primorske Zahulmije ili Primorja, na prvi dan g. 1550. osnovaše bratinstvo u svojoj crkvi Uzašašća Gospodina, pod istijem naslovom, i sv. Venere, biva sv. Paraskeve Dj. M., greškom pak uzete za sv. Anu mater Bl. Dj. M. Ta greška postade ovako. Sv. Paraskeva, u velikom poštovanju kod Grkâ i kod Slovenâ grčkoga obreda nazvana Petka, od velikoga petka “in Parasceve“, i nastavljajući ovu prvu omašku u nazivu svoje svetice latinski ili talijanski, prometnuše njezino ime u rečenijem jezicima nazvavši je s. Venera. To se sve dogodi, jer dies veneris ilirski se govori petak, biva peti dan iza nedjelje. Pridodaše i drugu omašku, kad odrekavši se focijanskoga obreda ostaviše s njim i obred istočni, jer pošto su bili vični svetkovati s Grcima sv. Petku na 26. Julija i našavši u latinskom kalendaru da je onaj dan sv. Ana, mati neoskvrnjene Dj. M., pomisliše, da sv. Paraskeva ili sv. Petka isto je kô sv. Ana. Za to crkve posvećene u starini sv. Petki, malo po malo radi toga mišljenja promijeniše ime, i sad su posvećene sv. Ani. To se vidi n. p. na Brsečinama i na Brgatu. I u Gružu bila je bogomolja sv. Petke, odakle i ime čarobnoj glavici u Lapadu, i tu nije iščezlo starinsko ime, ali po nekome prepletaju prilikâ, i ondje blizu podigla se crkvica sv. Ane, što je privatna zadužbina.

Po našijem selima ima bogomolja posvećenijeh sv. Nedjelji, n. p. u Konavlima, po narodnomu kazivanju, kćeri sv. Petke, jer pjesma veli:

Sveta Petka Nedjeljina majka

a to bi bila sv. Bogorodica; i to je opet ostatak srpske starine.

Da su se u našoj okolici smijenjali sveci staroga obreda s novijem, dokaz je i na Pločicama u Konavlima, gdje otprije bješe matica posvećena sv. Lazaru, kako i sam O. Mattei priča; a sad je ondje glavna svetkovina gospa od Karmena, sa svijem po zapadu. I na Pločama, istočnom predgragju našega grada, bila je njegda crkvica Sv. Lazara, odakle je poteklo bratinstvo ili zadruga Lazarina.