Dubrovčani su Srbi - Stranica 13

  Luko Zore - "Dubrovčani su Srbi"

u nekom hrvatskom kraju, a zećanski u Zeti u XIII. ili početkom XIV. vijeka, i da je na posljetku XVI. vijeka neko u Dalmaciji sve te česti složio u cjelinu, koju su poslije nazvali Dukljaninovom hronikom.¹)

Za ovaj ljetopis Rački kaže:²) „Odgovarajući dakle na pitanje o vrijednosti historičnoj prvoga diela Dukljanskoga ljetopisa, možemo bez svakoga okolišanja reći: da taj libellus Gothorum za hrvatsku i srbsku poviest neima baš nikakve vriednosti niti u materialnom niti u formalnom obziru".

Sime Ljubić veli,³) da bi trebalo da se taj ljetopis „spali na lomači“; a I. Kukuljević⁴) isto tako od prilike misli.

Po ovome, što je gore rečeno o vajnom popu Dukljaninu i njegovoj hronici, bistro se vidi, kakva oslona ima historijsko hrvatsko državno pravo na srpske zemlje izmegju Cetine i Bojane, pošto se ono osniva jedino na tijem podacima i vijestima. Ime „Crvena Hrvatska“ spominje se samo u ovom izvoru⁵) (u prijevodu je izostavljeno), pa u tome jedino nalaze hrane jadna razmahivanja i sanjarije nekojih zanesenjaka. Eto dakle na čemu su!

Pošto se dakle „na lomači spali”, kako Ljubić veli, ljetopis popa Dukljanina, padaju po sebi sve vijesti crpene iz toga ljetopisa. A zanago iz njega su crpali neki književnici, pa i katolički bokeljski (ali ne svi), i nazvali se Hrvatima, a svoj jezik hrvatski, jer srpsko ime, koje je bilo svezano s vjerom, nije im na ruku išlo. I sam anonimni pisac govori, da je Sv. Sava po primjeru bizantiskom vjeru prozvao državnijem ime-

¹) В. Коло,књижевни и научни лист у Биограду г. 1902  обр. 331-332

²) Ocjena starijih izvora 1865. obr. 60 i 65. - Književnik I. 222, pa Rad Jugosl. Akad. LI, 207.

³) Rad Jugosl. Akad. XLIII. (1878) 148.

⁴) Arhiv I. 2.

⁵) Po Račkome prvi je dio ljetopisa libellus Gothorum, koji je pop Dukljanin preveo sa slovenskoga jezika, i u kom se jedino pominje Crvena Hrvatska. A što je taj libellus Gothorum? Evo što: „Gotski kralj Svetopelek (koga nije bilo) razdijeli u vrijeme Ćirila i Metodija u skupštini (koje nije nigda bilo) svoju državu (koje nije nigda bilo), i jedan dio te države od Dalme do Drača nazva (vocavit) Crvenom Hrvatskom. Na ovo nadodaje Iv. Crnčić (Popa Dukljanina Ljet. 11 o.): „Ali prava historija ne zna ni da je Svetoplek..... bio ni tada ni drugda hrvatskijem knezom lii kraljem, a ni srbskijem. Moravskim knezom biaše tada Svatoplk, pak najbrže da je to smutilo ovoga pripovedalca.“