Povelja Stefana Prvovjenčanog kralja srpskog

 

Povelja Stefana Prvovjenčanog kralja srpskog

 

Milošću oca i pomoći sina i svršenjem svetoga duha. 

Stefan milošću božijom Prvovjenčani kralj srpski, sin Simeona Nemanje, poslije smrti moga oca i vjenčanja na kraljevstvo srpske zemlje, od svoga brata prvosvjetitelja Save, prođoh svoju državu i dođoh u grad Kotor, i ne nađoh u njemu hrama, no sazdah usred Kotora veliku sabornu crkvu u ime svetoga velikomučenika Trifuna. Takođe stvorih drugu crkvu, hram Vavedenja presvete Bogorodice na crnogorskim vratima. Treću sazdah crkvu u ime svetoga jevangeliste Luke. I Kotor jako utvrdih i oružah i palate u njemu sagradih. I dođoh na Prevlaku sagradih hram u ime svetoga arhistratiga, i manastir ustrojih pa arhijereja Arsenija u njemu postavih. Priložih toj svetoj crkvi arhistratiga Mihaila pet sela na službu: Lušticu, Krtole, Lješeviće, Bogdašiće i Kavače. I dođoh u selo Perast i sazdah crkvu u ime svetoga velikomučenika Georgija na Otoku. Tu postavih igumana  s bratijom i dadoh crkvi svetoga Georgija na službu: Bijelu do potoka, Nošicu do Veriga, Donji Morinj do Visoke stijene, Lipce i Barnu i Ledenice više Risna i Stoliv stranom do Irgakova i Mrčevac. Zapovijedah Perastu da to pazi i ovu crkvu sv. Georgija da nadgleda i posluh svaki svaki da čini od ovih sela. I tako ovaj sveti Prvovjenčani kralj Stefan sveto proživje i na na smrti ga pokaluđeri brat svetitelj Sava i otide ka Bogu njemu pak da ugodi dobrim djelima. I danas mu svete Mošti počivaju u Studenici, a ostavi poslije sebe svoja četiri sina: Radoslava, Predislava, Vladislava i Uroša. Kralj Vladislav sagradi crkvu Mileševo, hram svetoga Hristova Vaznesenija i dade toj crkvi svetoj na službu 70 sela. Njihova imena su napisana u carskoj hrisovulji sa granicama i međama, ali njih ovdje ne nađoh, osim crkvi svetog arhistragita Mihaila na Prevlaci sela i metohe, i zemlju manastirsku gore pisanu. Takođe nađoh sela i zemlju manastira svetoga Georgija na Otoku pod Perastom koje utvrdi sveti kralj Stefan svojim pečatom i zlatnom hrisovuljom i predade crkvi arhistratiga Mihaila arhiepiskopiji na Prevlaci na čuvanje va vjeki vijekova, da ga nijedan blagočestiti kralj ne promijeni va vjeki, amin.

Ovo bi godine od stvaranja svijeta 6720 (1212.).

 

Цетињски љетопис 1962.