Lovćen

Lovćen

Odkad je ono Crna Gora navijestila rat našoj monarkiji, Lovćen se je mnogo puta spominjao u vojnim operacijama naše i crnogorske vojske. U najnovije se doba opet spominje povodom ofenzive u Srbiji, s kojom je u vezi i živahnije ratno djelovanje protiv Crne Gore. Donoseći na strani 1117. vanredno uspjeli fotografski snimak Lovćena i Kotora, koji mu podno leži, saopćujemo i slijedeći opis Lovćena prema člančiću poznatog geografa i prirodoslovca D. Hirca.

Lovćen nije zapravo ni brijeg, ni gora, već je to najveličajnija i najstrmija planina hrvatske domovine. Gledajući ga putnik, kad se vozi morem pored Kotora, ne može se oteti silnom dojmu veličanstvenosti te goleme planine. Istočnu obalu kotorskog zaljeva zarubile su crnogorske planine, cjeloviti jedan bedem, golemi jedan zid, gradjen od žestoka kamena vapnenca, koji ti se upravo nametne oku svojom strahotom. Tu nema ni prigorja ni podgorja, već se taj strašni bedem uzdiže 800-1000 metara visoko, i ovom se visinom provlači nad Kotorom prema Lovćen planini, u kojoj je zamakao nebu pod oblake Štirovnik, najviši joj vrh (1760 met.), koji je gol, masivan i najstrmiji i njegove su primorske strane, naše strane Lovćena. - Štirovnik je prvi dio Lovćena, dok na drugi dio spada Jezerski vrh i Goliš, kao najveći dijelovi Lovćena. Na Jezerskom vrhu ima crkvica, u kojoj leži pjesnik “Gorskoga vijenca”, crnogorski vladika Petar Petrović Njeguš. Treći dio Lovćena zove se Babljak s kupastnim vrhovima, na pola gol, na pola pod sitnogoricom, a četvrti je dio Ivanova Aluga, koja je pod gustom lisnatom šumom i pod njome su Ivanova Korita.

     U planinskom pogledu Lovćen je veoma zanimiva planina naše domovine, koja je već primala na svoje visine mnogoga planinara i iz dalekih krajeva, da s njezinih visina uživa velebne, potresne i nikada nezaboravljene prirodne slike. Planinari ili turisti obično polaze iz Kotora do sela Škafora, odkuda se uspinje mnogobrojnim zavojima cesta, što vodi na Cetinje. U Njegušima se prenoći, a sutradan kreće u pogranično crnogorsko mjesto Krstac, odkuda vodi put Vučjim dolom u seoce Veliki Bostur, što leži 1397 metara visoko. Odavle na zapad dolazi se na Štirovnik, na istok se dolazi na Jezerski vrh, s kojega puca pogled na Cetinjsko polje sa Cetinjem. Velika je to ravan, koja se širi prema Skadarskom jezeru. Vidi se odatle i Podgorica, pa Šara planina. Prema jugu pada pogled na Jadransko more, dok se pred nama ustobočio Kolovir (1607 metara). Boku Kotorsku pokriva Štirovnik. Onaj pak golemi vrh prema sjeverozapadu naš je div Orjen, što se uz diže na medji Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore 1895 metara visoko. Prema sjeveru se vidi s Jezerskog Vrha Njeguško polje, a tamo dalje Durnistor, najviši crnogorski vrh (2528 metara).

     Lovćen je veleban s koje ga god strane čovjek gleda, a kakay bijaše tek za ledene dobe, kad su ga pokrivali ledenjaci, koji su se spuštali niz njegove kamene, sjeverne obronke. Kada se je topio snijeg i otapao led, hrlile su nizbrdice ledene bujice i divljom se snagom survale, ne u zaliv kotorski, već po svoj prilici u golemo jezero slatke vode.

“Ilustrovani List” br. 47  1915.