Мула Мустафа (Шевки) Башескија - Пјесма о освојењу Острога

Pjesma o osvojenju Ostroga

Bosanski valija, carski zet, Mehmed-paša Silahdar, i rumelijski paša, također Mehmed-paša, određeni su za komandante u pohodu na Crnu Goru. Na visoravni Ostrog planine, u blizini nikšićke tvrđave Crnogorci su napravili utvrde od drveta i tu postavili zasjede. Muslimanska vojska, Božjom pomoći, u jednoj navali osvojila je sve ove njihove utvrde, pri kojoj navali neprijatelj pobježe, dok ih je nešto zarobljeno a nešto poginulo¹. U muslimanskoj vojsci je vrlo malo vojnika poginulo, a nešto je bilo ranjeno. Konačno nastupiše hladni odnosi i zategnutost izmedu dvojice spomenutih paša-komandanata, a to je i razumljivo, jer dvojica pehlivana ne mogu igrati na jednom užetu. S obzirom na to da je Crna Gora krševita, to su imali velikih poteškoća dok su osvojili Čevo, Zolotu, Crnicu i Bjelopavloviće. Ta mjesta su popaljena.² Na ovim crnogorskim putevima je vrlo teško voditi borbu, jer je to sami kamen, pa je nemoguće to opisati onome ko nije vidio. Ja sam od nekoliko osoba slušao da bi voljeli, kako kažu, na drugu koju vojnu i šezdeset konaka daleko otići, jer im je to lakše negoli u ovaj kameniti kraj. Osim toga, neprijatelj, ako ga napadneš, skriva se, jer ima sto hiljada zaklona. S Crnogorcima je vrlo teško voditi borbu, jer oni u borbi nemaju određenih pravila nego iznenada dogekuju, a brzi su na nogama da im je teško naći primjera. S njima se ne može boriti onaj koji ne poznaje njihove varke. Zato su i u ovoj borbi mnogo doprinijeli pobjedi Trebinjci, Nikšićani ii stanovnici Spuža koji su im vješti. Konačno crnogorski knezovi i vođe pristadoše da plaćaju harač. Neka je poznato i to da je nešto Crnogoraca i zarobljeno, a neki su se predali na vjeru.

 

¹ O zauzeću Ostroga govori i jedna bujruldija datirana 25. rebiul-ahira 1182 (8. 1X 1768) g., koja je stigla u Sarajevo 29. rebiul-ahira 1182. (11. IX 1768) g. X. str. 99, Kadića Zbornik VII, str. 227.

² Čevo, Zolota, Crnica i Bjelopavlavići su naselja u Crnoj Gori.

 

Navedene age krenuše na vojnu 1. nisana, u zilhidžetu 1182. (8. IV - 17. V 1768) godine vodeći sa sobom po 15-20 nefera praćeni kudumima. Prvi je otišao Indže Sulejman-aga, a posljednji Ičeli Sarhoš Ahmed-aga. Neki su išli tamo-amo i putem nasilje činili. 

(Mejlijin kronogram o osvojenju Ostroga) 

 Imenjak ponosa vjerovjesnika, zet vladara svijeta,
Koji je zaista najčasniji vezir svoga vremena,
Jednim zamahom mača osvojio je Crnu Goru,
Na njegovom časnom licu se odraziše tajne pobjede
Neprijateljski redovi se poremetiše pri prvoj navali.
 A lavu se ne može ni suprotstaviti lisica.
Neprijatelj nije mogao odoljeti navali.
I njegova vojska poražena pobježe.
Mejlijo!, o osvojenju klanca Ostrog reci kronogram:
Molitva (dua) Asafova* kao mač je porazila neprijatelja,** 

* Pjesnik aludira na Asafa, Solomonova vezira, s kojim uporeduje Silahdar-Muhamed-pašu o kojem se govori u ovom kronogramu. 

** Zbrajanjem brojčane vrijednosti slova ovog kronostiha dobivamo hidž. 1182 (1768/69) godinu. tj. godinu osvojenja Ostroga.

 

 - 29. zilhidže (5. V 1769), na prijedlog samog paše, dobio je agaluk Sejid Mehmed, nakon smrti svoga oca, sijedog Alijage. koji je sudjelovao na vojni na Crnu Goru i mnogo drugih usluga učinio. Spomenuti Sejid Mehmed dobio je odmah i turnadžiluk, postao čirak, pa se kao takav zaputi paši u Travnik, obuče kalafat i nakon toga se vrati u Sarajevo. Na dobrodošlicu mu je izašao jedan alaj.  

PJESMA O OSVOJENJU OSTROGA 

Bogu hvala, vojska pobjedonosnog sultana poznata je po
osvajanjima,
Pa je jasno da ni crnogorske utvrde nisu mogle izdržati ni odoliti
I pri prvoj navali se pokaza nadmoćnost sultanove vojske.
Svijet se obveseli ovim osvajanjima,
A skupovi odmetnika (bagije) u skupinama zatraže primirje.
 
Neprijateljska vojska je poražena,
 I sretno se osvoji utvrda neprijatelja.
Nevjernik, veliki vračar poput Samirije
Koji se izdavao za kralja
Pa je na Ostrogu želio da pokaže veličinu
 
Napravio je hiljadu raznih zasjeda.
Ali su sve njegove čarolije bezvrijedne
Jer je neprijatelj u prvoj navali istjeran iz zasjede
I bogomolja u tvrđavi je stradala
Tako da postade neupotrebljiva za bogoslužje.
Sa dževher slovima izrekoh kronogram ovoj pobjedi:
Crna Gora pala je kao plijen.

Из књиге  Мула Мустафа (Шевки) Башескија
 - Љетопис (1746-1804) -

ISBN 9958-21-035-5